Nazalaki kokanisa ete mibali ya Norvège bazalaki mibali ya malamu koleka na mokili mobimba, kasi ezalaki ya solo te! Liboso nakutana na mobali oyo akómaki mobali na ngai, nazalaki kosala na izini moko na Bangkok, mpe ye azalaki kofanda na Pattaya. Tokutanaki na nzela ya Internet mpe nsuka nsuka tokómaki mwasi na mobali.
Io pensavo che gli uomini norvegesi fossero i migliori del mondo, ma non è vero! Prima di incontrare l’uomo che sarebbe diventato mio marito, io lavoravo in fabbrica a Bangkok, e lui viveva a Pattaya. Ci siamo conosciuti su internet e infine ci siamo messi insieme.
Nsima ya mwa ntango, tozwaki mokano ya kobalana. Nabotama na libota ya babola, yango wana, lokola mobali na ngai azali mopaya mpe akokaki kokokisa ba posa ya libota na ngai, yango ezalaki ntina oyo etindaki ngai nabala ye.
Dopo un po’ abbiamo deciso di sposarci. Io provengo da una famiglia povera, e avere un marito straniero che si prendesse cura della mia famiglia è stata una delle ragioni per cui l’ho sposato.
Tokendaki kofanda na Norvège, mpe nabandaki kokende kelasi mpo na koyekola lokota ya Norvége. Ezalaki ntango moko ya mpasi. Nazalaki na mokanda ya kokumba motuka te, mpe mobali na ngai azalaki komema ngai na motuka mpo na kende na eteyelo, azalaki kozela ngai, mpe azalaki kozongisa ngai na ndako na motuka. Tolekisaki ngonga moko na kokende mpe na kozonga. Nsima ya mwa ntango, tokómaki kofanda esika moko, kasi azalaki kaka kolinga kokumba ngai na motuka mpo nakende na eteyelo. Alingaki te natambola ngai moko.
Ci siamo trasferiti in Norvegia e io ho iniziato a andare a scuola per imparare il norvegese. È stata davvero dura. Non avevo la patente, così mio marito doveva portarmi a scuola in macchina, aspettare che io finissi e poi riportarmi a casa. La scuola era a un’ora di macchina da casa. Dopo un po’ ci siamo trasferiti più vicino, ma lui comunque insisteva per portarmi in macchina alla scuola. Non voleva che ci andassi a piedi da sola.
Banda nayaki na Norvège, nazalaki mpenza na mbongo te. Mbala moko, mobali na ngai apesaki ngai mbongo ya kolia, kasi lokola nazalaki na mbongo mwa moke, nabombaki yango. Baninga na ngai ya kelasi balingi kosalisa ngai nazwa mosala, kasi mobali na ngai alobi ete nakoki kosala te. Akanisi ete mosala ya kotia bopeto ebongi na ngai te.
Da quando sono venuta in Norvegia raramente ho soldi. Una volta mio marito mi ha dato del denaro per il pranzo, ma io l’ho messo da parte, dal momento che ne avevo così poco. I miei amici a scuola vogliono aiutarmi a trovare lavoro, ma mio marito dice che non posso. Pensa che lavorare come donna delle pulizie non sia appropriato per me.
Nzokande, azalaki na mosala mosusu mpo na ngai – kotonga esika ya kobongisa mituka. Azalaki mokonzi mpe ngai nazalaki kosala makambo nyonso. Akokaki kosala misala mingi te mpo azalaki kobela. Apesaki ngai ata mbongo soko moke te oyo azwaki na mosala ya kotonga esika ya kobongisa mituka.
Lui invece aveva un altro lavoro per me: costruire un garage. Lui dirigeva i lavori e io facevo tutto quello che diceva. Non poteva far molto perché non stava bene. Non mi ha mai dato un soldo di quelli che ha ricavato dal garage.
Mokolo moko alobaki soki atikali ye moko na ndako azalaki kolemba, yango wana azuaki mokano tósomba mbwa. Nazalaki na posa ya mbwa te mpo ete nazalaki ya kolemba nsima ya kelasi mpe nazalaki na mosala ya kelasi ya kosala na ndako. Alobaki akobanda kotambwisa mbwa mikolo nyoso, kasi na suka nasengelaki kobatela mbwa mpe ya mobali na ngai ya mobangé.
Un giorno mi ha detto che si annoiava a stare da solo a casa, così ha deciso di prendersi un cane. Io non volevo un cane perché dopo la scuola ero stanca e avevo dei compiti da fare. Lui diceva che avrebbe portato a spasso il cane ogni giorno, ma alla fine ho dovuto occuparmi io sia del mio anziano marito che del cane.
Nayebi te nini ekoya mikolo mizali koya. Nazali kokana kokende na eteyelo mosusu, kasi mobali na ngai alingi te nasala yango. Azali kokana kokende kofanda mosika mpo ete epesa ngai kokoso. Nalingi natelemela yango, kasi nayebi te ndenge ya kosala. Kofanda na mboka mopaya na mobali ya mobange ezali pete te ndenge nazalaki kokanisa.
Non so cosa accadrà in futuro. Io progetto di frequentare un’altra scuola ma mio marito non vuole. Pensa di trasferirsi ancora più lontano per rendermi le cose più difficili. Vorrei resistere, ma non so come. Non è facile come pensavo vivere in un paese straniero con un vecchio per marito.